FILIPOV MTB BICIKLIZAM NA INOVATIVNI NAČIN

Zaokret prema jačanju inovacija u Europi

Europska unija putem strateških dokumenata i smjernica ulaže zadnjih desetak godina financijske alokacije u jačanje inovacija kako bi postala globalni ekonomski lider. Zanimljivo je kako se razvitak politika u Europi stabilnim tempom kreće u ispunjavanju ciljeva u svim smjerovima, pa tako i u sektoru poduzetništva. Uzmimo za primjer razvoj inovacija, projekte koje Europska unija financira. Ponekada se čini da se plaćaju projekti koje niti jedno tijelo niti institucija osim njih ne bi kapitalizirala, jer kada otvorite listu pobjednika na natječajima i njihove projekte, nije neuobičajeno da ostanete začuđeni. Jesu li alokacije namijenjene za uzlet novim idejama ili ne?

Povijesna perspektiva navodi nas na činjenice da je Europska komisija 2005. predlagala osnivanje Instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), što je bilo usklađeno sa strategijama 2020 (godina kada bi se trebale realizirati europski pilot projekti), te ga pozicionirala u Lisabonsku strategiju kao tijelo koje bi sabiralo najizvrsnije ideje, firme i dostignuća u svijetu. Sjećamo se da je 2006  Europska unija predstavila ovu ideju ovako: trodioba obrazovanja, istraživanja i inovacija.Te godine javne konzultacije na temu osnivanja EIT pokazuju da 53%  ispitanika pobornika želi da umjesto instituta funkcionira mrežna komunikacija ili network u području inovatorstva. Kako Europska komisija pokazuje tendencije ustrajnosti u ciljevima, već nekoliko mjeseci nakon toga, osnivaju integrirano partnerstvo, a u 2006. temelje za EIT, dvije godine zatim donose Regulative za EIT koje ne bi funkcioniralo kao institut već kao financijski instrument za razvoj inovacija. Na tome je tragu osnovano javno privatno-partnerstvo Knowledge and Innovation Communities. Proračun je postavljen u višegodišnju financijsku okosnicu 2007-2013 sa iznosom 308.7 milijuna eura. EIT institut se osniva 2008 u Budimpešti, Mađarska, kada se donosi i strategija Europa 2020.

Po završetku proračunskog perioda, ideja EIT-a se ugrađuje u okvir programa Horizon 2020, za R&D (razvoj i znanost).  U višegodišnjem financijskom okviru 2014. - 2020. Za EIT izdvojeno je 2.8 milijardi eura (3,5% ukupnog EU proračuna za istraživanje i inovacije), što pokazuje koliko je Europskoj uniji važan napredak u znanstvenom istraživanju. Inovacije su zanimljive i sa aspekta zapošljivosti i razvoja novih radnih mjesta u poduzetništvu, generator razvoja u sinergiji institucija koje djeluju u toj mreži.

Što je Horizon program , pogledajte na stranici: http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020. Osobno kao jezičar protivim se prijevodu naziva europskog programa koji je slijednica 5.,6.,7. FW (postojali su prije Horizon programa prethodni  5. Okvirni program za znanost i tehnologiju, pa zatim 6. i 7.; vezivali su se uz programske godine) na hrvatski jezik samo radi razloga što postoji inačica koja može zamijeniti englesku verziju ili tuđicu. Tendencija se pojavila ulaskom u Europsku uniju kada su inokorespodenti odigrali važnu ulogu u približavanju europskih dokumenata prevođenjem na hrvatski jezik, te postavljanju domena na hrvatski. I sami znamo da se sve nije i neće prevesti, jer je jezik kojim govori Europska unija i dalje u osnovi engleski.

Cijeli smisao texta pokazuje koliko je važno precizno postavljanje ciljeva i lobiranje u okviru djelovanja Europske unije, u svim aspektima poslovanja. Posao je iscrpan, čvrsti argumenti su temelj za proaktivni napredak u pronalaženju pozicioniranja u institucijama i samom proračunu za aktivnosti i politike. Jedan smjer inovatorstva to pokazuje, iako ovakvih smjerova kroz sektorske politike postoji bezbroj. Što htjedoh reći, za nacionalne ciljeve koliko i za postavljene ciljeve jednaka je tržišno lobistička utakmica od strane Europske komisije koliko i nacionalnih parlamenata. Bitan je cilj i bitni su putovi koji vode ka njemu. Ostvarivi su uz poznavanje kanala komunikacije u samoj Europskoj uniji, mape ne postoje, već samo mind map u glavama stručno osposobljenih kadrova za vođenje europskih poslova. Drugih načina nema! Intimno me smeta nerazumijevanje europskih politika, čak i svojesvrsan nemar prema njima kao tuđim politikama koje ne djeluje na naš način vođenja države i politika, dok se europski poslovi nalik magli uvlače kroz prozore nacionalnih institucija i sliježu nna svoja mjesta, neprimjetno i tiho. U javnosti, mediji problematiziraju dnevna kretanja političkih aktera na razini tko je što rekao, te kakve su bile reakcije, tekstovima o osnima koji na razne načine koriste javne izvore za privatne apetite, najčešće ovisnički nezazitne.

Neću obrazlagati putove institucionalnog komuniciranja i nalaženja rješenja kroz tijela Europske unije, postoje uhodani organogrami i shematski prikazi.

Na slijedećem linku nalaze se na hrvatskom informacije o EIT, što je već sadržajna tema  može se isčitati njihov rad: https://europa.eu/european-union/about-eu/agencies/eit_hr